Weekend Media FestivalRovinj, 20. - 23. 09. 2012.

Galerija 2011

Dobrodošli na Weekend 2012.

Dodaj Weekend u Outlook
Novosti

Novosti

Pogled preko plota na medijska tržišta u regiji

Medijska i oglašivačka tržišta šest država sljednica bivše Jugoslavije po mnogo čemu su različita, a najveće sličnosti su u sadržajima koji postižu najveću gledanost, pokazao je ''Pogled preko plota'', novi format uveden na petom Weekend Media Festivalu. U pravilu su najgledanije turske serije, vijesti i sportski događaji, prema prezentacijama medijskih stručnjaka iz šest država. 

Vrijednost medijskih tržišta uglavnom je razmjerna veličini pojedinih država, makar su ti podaci vrlo dvojbeni. U Srbiji se ove godine, recesiji unatoč, očekuje rast tržišta oglašavanja za 3 do 5 posto, na 175 milijuna eura, prema podacima koje je iznio Ivan Stanković iz Communisa. Udjel televizije smanjen je u zadnjih desetak godina sa 72 na 56 posto, tisak drži oko 40 posto tržišta, dok je online porastao na još uvijek skromnih 10 milijuna eura. Najgledanija televizija je javni servis RTS, slijedi Pink, koji se oporavlja nakon što je upao u krizu, a potom Prva TV, B92 i Avala. Televizije s nacionalnom koncesijom ostvaruju preko 70 posto gledanosti. Na tržištu tiskanih medija primjetan je pad čitanosti glavnih novina, dok su prema prisutnosti na Facebooku Srbi regionalni rekorderi, jer imaju 3,5 milijuna profila, što ih stavlja na 46. mjesto u svijetu. Četiri najveća problema Srbije Stanković opisuje kao 4K: Kosovo, koalicije, korupciju i kriminal, ali vjeruje da je izlaz u izreci koja se pripisuje srpskom političaru Nikoli Pašiću: ''Nema nam spasa, propasti nećemo''.

U Sloveniji je najveći problem niska razina povjerenja u medije: čak 60,3 posto građana ne vjeruje medijima. Leon Magdalenc iz agencije Pristop za takvo stanje najodgovornijima smatra tri čovjeka. Prvi je Tomaž Perovič, direktor informativnog programa televizije Pop TV, koja dominira televizijskim informativnim prostorom. Drugi je Bojan Požar, vlasnik portala Požarreport, najčitanijeg žutog medija, a treći najutjecajniji kolumnist u Sloveniji Marko Crnkovič. Trendovi u tiskanim medijima u Sloveniji, prema Magdalencu, izgledaju kao skakonica Planica: sve ide prema dolje. Ipak, zanimljivo je da na televizijskom tržištu manji TV kanali imaju razmjerno velik udjel u gledanosti (35 posto), što Magdalenc pripisuje uspjehu specijaliziranih kanala, posebno sportskih.

Makedoniju karakterizira veliki broj televizijskih kanala, čak 68, uz tri programa javne televizije. Uz to imaju osamdesetak radio postaja, tridesetak magazina i 11 dnevnih novina, uz preko 20.000 registriranih domena na internetu. Ukupni oglašivački budžet za medije kreće se između 40 i 45 milijuna eura, od čega oko dvije trećine drži televizija. Ove je godine zabilježen osjetan pad tržišta, ponajviše zbog zatvaranja najgledanije televizijske postaje i dvaju najprodavanijih dnevnih listova, čiji je vlasnik osuđen za utaju poreza i pranje novca. Makedoniju u iduće dvije godine očekuje digitalizacija medija, a tehnološki napredak na području interneta već se dogodio: penetracija je preko 60 posto, a 45,6 posto Makedonaca je na Facebooku. Od pet najgledanijih emisija u prošloj godini četiri su turske serije, a peta je bila utakmica polufinala europskog prvenstva u košarci, koju je Makedonija izgubila.

Iako se prema podacima koje je iznio Dražen Bračić iz agencije Dotični može zaključiti da Hrvati ne gledaju prema plota, jer ih samo 21 posto prati medije iz regije, podatak o najgledanijim filmovima na hrvatskim televizijama u prošloj godini govore suprotno. Od pet najgledanijih filmova, samo Batman nije iz regije, ostala četiri bili su različiti nastavci srpskih komedija Tesna koža i Žikina dinastija. Najveći oglašivači na hrvatskim televizijama sve više kupuju oglasne termine od 20 sekundi, sve manje od 30 sekundi, a sve su češći i novi formati televizijskog oglašavanja. U tiskovinama pada broj oglasa na duplericama, sve je više malih oglasa, a trend je, kako kaže Bračić, totalni damping. Oglašavanje na internetu lani je naraslo čak 131 posto, ali ipak još uvijek drži vrlo mali udjel. Na Facebooku je 70 posto korisnika interneta, a u velikoj je mjeri prihvaćen i QR kod kao novo sredstvo promocije.

U Crnoj Gori vrlo je malo pouzdanih podataka, ali Velibor Zolak, direktor budvanske agencije AMC, procjenjuje veličinu tržišta na 12 milijuna eura, od čega nešto više od pola drži televizija, a četvrtinu tisak. Crna Gora ima devet nacionalnih TV postaja, pet dnevnih listova i između 10 i 12 radijskih programa. Pet najvećih televizija drži 75 posto tržišta, najgledanija je TV Vijesti, a ubrzano raste i Prva TV, sestrinska kompanija istoimene televizije iz Srbije. Najgledanije su vijesti, ali visoku gledanost imaju turske serije, kao i hrvatska serija Larin izbor. Svaki drugi Crnogorac čita novine, najprodavaniji dnevni list su Vijesti, koji ipak jedva doseže 10.000 prodanih primjeraka, a najdulju tradiciju ima Pobjeda, koja je u velikim financijskim problemima. Najčitanije su osmrtnice, posebno one u Pobjedi, pa se tako u Crnoj Gori često kaže ''Nisi umro, ako te nema u Pobjedu''.

U Bosni i Hercegovini još je manje pouzdanih informacija, iako je Ekrem Dupanović, glavni urednika magazina Media Marketing, iznio podatak da je tržište televizijskog oglašavanja vrijedno 630 milijuna konvertibilnih maraka. Procjenjuje, međutim, da se u stvarnosti naplati tek jedna desetina tog iznosa. U BiH je sve, pa tako i medijsko tržište, podijeljeno u tri dijela, vrlo je malo medija koji dobro žive, a ostali su medijska nedonoščad, koja ovisi o dobroj volji politike, rekao je Dupanović. Najmoćniji je na medijskoj sceni Fahrudin Radončić, vlasnik Dnevnog avaza, koji se odnedavno počeo baviti i politikom. Njegov ljuti suparnik je Mujo Selimović, vlasnik Sarajevske pivare, koji je, da bi se obranio od napada Radončićevih medija, kupio Oslobođenje i tjednik Dani, s čijih stranica sada vodi rat protiv Radončića.

Na svjetskom medijskom tržištu oglašavanje će rasti do 2016. godine za oko šest posto, prema istraživanju konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers, koje je predstavio Dejan Ljuština. Digitalno oglašavanje rast će po stopi od 15 posto i do 2016. po vrijednosti se gotovo približiti televizijskom, ponajviše zbog strelovitog rasta prodaje pametnih telefona i tableta, te širenja društvenih mreža. Čitanost novina raste, ali samo ako im se pribroje i online izdanja, koja, međutim, ne uspijevaju naplatiti svoje sadržaje, pa je njihova monetizacija vrlo upitna. Iako internet raste, televizija se još uvijek gleda, a linearni sadržaji apsolutno dominiraju nad sadržajima na zahtjev. Sličan je i odnos s društvenim mrežama: pred televizijom se još uvijek provodi čak 17 puta više vremena nego na društvenim mrežama. Budućnost pripada integriranim marketinškim agencijama, smatra Ljuština, jer je došao kraj digitalnog početka. Digitalni mediji više nisu fenomen, pitanje je samo što smo učinili da ih iskoristimo u svom poslovanju, zaključio je Dejan Ljuština.

21.09.2012.